Trea strana Hladnog rata

Trea strana Hladnog rata uglednog povjesniara Tvrtka Jakovine temeljiti je pogled iznutra na Pokret nesvrstanih i nain na koji je organizacija s više od stotinu država funkcionirala. U Pokretu su od poetka, u njegovu osnivanju, krizama i vrhuncima, u središtu bile Jugoslavija i njena diplomacija. Samo je Pokret nesvrstanih zemalja mogao Titovoj Jugoslaviji dati globalnu važnost kakvu je imala, samo je Titova Jugoslavija mogla osigurati Pokretu ulogu kakvu je nastojao imati izmeu dva suprotstavljena bloka u Hladnom ratu. Tvrtko Jakovina u Treoj strani Hladnog rata donosi priu o nevjerojatno ambicioznoj, esto i efikasnoj diplomaciji jedne objektivno male zemlje. U središtu su knjige Konferencija nesvrstanih u Havani 1979. i Titova borba za nesvrstanost, odnosno protiv ideje kubanskog voe Fidela Castra da Pokret prevede na stranu Sovjetskog Saveza i tako ga uništi. Trea strana Hladnog rata, napisana na temelju golemog broja dosad uglavnom potpuno nepoznatih dokumenata, pria o sukobima koji su razdirali taj Pokret, od njegova osnivaa Egipta i pokušaja da se izbaci iz Pokreta, preko velikih pria o Afganistanu, Iracko-iranskom ratu, Kampuiji i Zimbabveu, sve do Ugande, Zapadne Sahare i Komora. Trea strana Hladnog rata rastvara i predoava nesvrstanost kao jednu od kljunih dogmi Titove Jugoslavije, koristei se u analizi ne samo naoalama jugoslavenske diplomacije ve i onima supersila SAD-a i SSSR-a, sve do rasistike Južnoafrike Republike. Ova knjiga kroz izvore jugoslavenske diplomacije izlaže svjetsku povijest druge polovine 20. stoljea, od pedesetih do poetka devedesetih godina.

Dettagli