Zasigurno najglasovitija hrvatska djeja spisateljica, Ivana Brli-Mažurani (1874.-1938.) svojom je zbirkom bajki Prie iz davnine i djejim romanom udnovate zgode šegrta Hlapia stekla neprolaznu slavu. Prie iz davnine priskrbile su joj naziv "hrvatski Andersen" i "slavenski Tolkien", a Šegrt Hlapi i danas je meu najomiljenijim djejim knjigama; oba djela su prevedena na desetke stranih jezika, te je dva puta kandidirana za Nobelovu nagradu za književnost.
Njezine basne, objavljene posthumno 1943. godine u knjizi Bajke i basne, napisane su u stihu. Neke imaju poznati sadržaj preuzet od Ezopa, a neke su originalna autoriina kreacija, sa životinjskim alegorijskim likovima koji su, kako je to kod basne uobiajeno, kritika ljudskih mana kao što su oholost, taština, naivnost, glupost.