Basne

Starogrki basnopisac Ezop (grki: , latinski: Aesopus, oko 620. pr. Kr. - 564. pr. Kr.) najslavniji je autor basni u europskoj i svjetskoj književnosti.

O njemu i njegovom životu ne zna se gotovo ništa pouzdano, pa zapravo nije sigurno niti da li je uope postojao, a njegove basne nisu sauvane u izvorniku, nego su ih prepriavali i prenosili brojni kasniji autori. Prema antikim izvorima, Ezop je bio neugledan i izuzetno ružan rob, ali mudar i vješt u prianju pria, kojega je njegov gospodar - kojega veina izvora spominje pod imenom Ksantos - zato nagradio slobodom. Potom je zbog svoje velike mudrosti bio savjetnikom kraljeva i uglednika: prema predaji upravo lidijskog legendarno bogatog kralja Kreza.

Basne su jednostavne prie u kojima su likovi naješe životinje koje govore i poprimaju razliite ljudske osobine. Ezop je zaetnik europske basne, premda basna postoji i ranije, ve u Sumeru i u Indiji: hinduistika "Panatantra" nastala je najvjerojatnije u otprilike isto vrijeme kada i Ezopove basne. Pripisuje mu se oko 400 basni. Ezopove su basne do danas izuzetno poznate, dio su kulturne baštine cijelog ovjeanstva, te su doživjele nebrojene adaptacije, u novije vrijeme osobito u animiranom filmu. Ezopovi najpoznatiji nastavljai su poznati basnopisci La Fontaine, Lessing i Krilov, a kod nas Relkovi i Ivana Brli-Mažurani. Ezopove basne donosimo u izboru, prijevodu i obradi preporoditelja, pedagoga i književnika Ivana Filipovia iz 19. stoljea. Njegove "Ezopove basne" prvi su put tiskane 1867. godine. Filipovi je basne prevodio ponešto slobodno, prilagoavajui ih suvremenom itatelju, a uza svaku basnu pouka je sastavljena u stihovima. Filipoviev prijevod donosimo uz minimalne intervencije u rjenik i pravopis. Od izdanja iz 1890. objavljuju se s ilustracijama nepoznatog autora, koje smo takoer preuzeli u ovom elektronikom izdanju.

Lektira za 3. i 5. razred osnovne škole, te za 1. razred srednje škole.

Dettagli