Pria poinje istorijskim dogaajem godine 1672. holandskog predsednika vea Jana De Vita i njegovog brata Kornelijusa linuje pobesnela rulja njihovih sugraana, što se smatra jednom od najbolnijih epizoda u holandskoj istoriji. Dima ga opisuje s dramatinom intenzivnošu i uvodi ga kao poetak vlastite pripovesti, koja e ukljuiti živopisne izmišljene likova i pratiti dogaaje u narednih osamnaest meseci, otkrivajui polako itaocu kako je i na koji nain ona povezana s ubistvom brae De Vit.
Holandski grad Harlem raspisao je nagradu od sto hiljada forinti onome ko uzgaji savršenu crnu lalu. Mladi buržuj i zaneta duša Kornelije fan Barle na putu je da uspe u tom poduhvatu, izuzetno osetljivom i teškom. Jer za Holanane, lale nisu obino cvee. One od svog uzgajivaa traže celo bie: strast, posveenost i potpunu odanost tom savršenstvu prirode. Stoga je i nadmetanje najboljih državnih baštovana i uzgajivaa cvea za novac, ast i slavu prepuno surevnjivosti i strasti. Ponekad tako niskih i razornih da mogu upropastiti onoga ko im se prepusti... Borba izmeu ljubavi prema cvetu i ljubavi prema ženi samo je najteža prepreka od onih koje e Fan Barle imati da savlada na svom putu od gubilišta do slave.
Varljivo jednostavne prie i najkrai od svih Diminih poznatih romana, Crna lala uplie istorijske dogaaje koji okružuju brutalno ubistvo s romantinom priom o ljubavi. Ova bezvremena politika alegorija polazi od nasilja i istorijskog zloina da bi se izgradio snažan stav protiv tiranije i stvorila ta obeavajua tulipa negra kao simbol pomirljivosti i pravednosti.