Kad je 2014. britanski povjesniar i novinar Mark Thompson objavio Izvod iz knjige roenih, Pria o Danilu Kišu, mnogi su u njemu prepoznali autora koji uz upuenost nudi inovativnost, a uz vještinu strast biografa koji je postavio nove standarde kišologije. Sedam godina poslije, u Žamoru povijesti Thompson e aroliju ponoviti drugaije.
U šest iznimnih eseja život i djelo "velikog i nevidljivog pisca" (kako je Danila Kiša opisao Kundera) Thompson nam približava kreui se vješto po istoj onoj crti na kojoj je Kiševa umjetnost nastajala granici izmeu Književnosti i Povijesti.
Koliko se od budueg Kiša može pronai u pismima koja je nakon susreta u Makarskoj slao svojoj prvoj ljubavi, Jean McCrindle, keri britanskih komunista? Koliko je na njega utjecao Samuel Beckett, autor za kojega je Povijest bila "nesvjestica" (za Kiša bila je žamor, užasan i neizbježan)? Kako se Kišev aksiom o nedjeljivosti etike i poetike upisuje i ita u njegovim djelima o europskim totalitarizmima, a kako u kontekstu zvjerstava poinjenih na ovim prostorima, krajem istog tog krvavog 20. stoljea? Kako je u dokumentima na kojima je temeljio svoje prie znao uti i prenijeti ono što povjesniari preesto nisu patnju ovjeka?
Da bismo doista vidjeli Kiša, Mark Thompson u Žamoru povijesti nudi nam neoekivanu optiku, motiv koji je Kiš dijelio s Beckettom: oko muhe. Ono e u istu sliku uhvatiti Miroslava Krležu i Jamesa Joycea, Sokrata i Hannah Arendt, Slavka Goldsteina i Emmanuela Le Roya Laduriea. Književnost i povijest, život i san. Više nego zasluženo, za ljubitelje i prouavatelje Danila Kiša, ovu bismo izvanrednu knjigu mogli nazvati prema njezinu zadnjem poglavlju: Alfabet.