Na srednjovekovnoj pozornici intriga, dvolinosti pa i krvavih ubistava Štefan Cvajg u ovom maestralnom istorijskom romanu opisuje psihološke portrete dveju snažnih žena. Jedna od njih, škotska kraljica Marija Stjuart, rastrzana izmeu strasti i ništa manje strastvene borbe za svoju veru, stoji nasuprot engleske kraljice, dvoline i proraunate Elizabete I. Svoj fascinantni životni put, strastvena i lepa, Marija Stjuart okonava najpre u skoro dvodecenijskom zatoeništvu engleske kraljice i na kraju smru odsecanjem glave, ni u jednom momentu ne pomislivši da se odrekne sopstvene vere.
Moral i politika idu zasebnim putevima. Stoga se jedan dogaaj prosuuje sa potpuno razliitih stanovišta, ve prema tome da li se ocenjuje sa stanovišta ovenosti ili, pak, sa stanovišta politike koristi. Moralno, pogubljenje Marije Stjuart ostaje kao potpuno neoprostiv akt: protiv svakog meunarodnog prava zadržali su u zatoenju usred mira susednu kraljicu, ispotaje spleli zamku i na najperfidniji nain je njoj poturili. Ali, isto tako, ne može se osporiti da je, gledano sa državno-politikog stanovništva, odstranjenje Marije Stjuart za Englesku bila ispravna mera. Jer u politici ne odluuje nažalost! pravo u jednoj meri, nego njen uspeh... Mranim i krivudavim stazama ide esto istorija, ali se na kraju uvek ispunjava istorijski smisao, uvek nužnosti konano izvojuju svoje pravo", objašnjava Cvajg pred kraj svoje pripovesti o traginoj sudbini kraljice Škotske.